Mladi u Hrvatskoj zbog nasilja i siromaštva najčešće prekidaju školovanje

U dosadašnjem desetomjesečnom istraživanju u Erasmus + projektu Below 10 koji zajednički provode Srednja škola Dalj i Udruga Breza, prikupljeni su podatci kroz održane fokus grupe s mladima i raznim dionicima od predstavnika Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Općine Erdut, ravnatelja i stručnih suradnika srednjih i osnovnih škola, predstavnika ustanova i institucija za zapošljavanje, socijalnu skrb do privatnih učilišta, organizacija koje rade s mladima i za mlade kao i samih roditelja na područjima grada Osijeka i Općine Erdut te kroz intervjue s mladima. Obradom podataka određeni su glavni uzroci ranoga napuštanja školovanja na tim područjima kao i ponuđena moguća rješenja u prevenciji.

Mladi su istaknuli da je jedan od glavnih uzroka napuštanja školovanja nemotiviranost za školovanje u pogledu sadržaja koje škole nude (puno teorije, a malo prakse), raznih socio-ekonomskih razloga te zbog nemogućnosti zaposlenja nakon završene škole jer diploma, prema njihovim riječima, nije garancija za imati posao. Drugi dionici, pak, navode kao najvažniji uzrok ranoga napuštanja školovanja neprilagodljivi školski kurikulum novim generacijama učenika koji ne slijedi njihove želje i potrebe kao i promjenu obiteljskih vrijednosti jer je sve više mladih s problemima u obrazovanju koji dolaze iz imućnijih obitelji. Naglašen je i problem imigracija mladih i čitavih obitelji u neke druge EU zemlje u potrazi za boljim poslom i/ili životnim standardom.

U lokalnim zajednicima nema dovoljno preventivnih programskih aktivnosti za rano napuštanje školovanja, a u ruralnim sredinama potpuno nedostaju. Većinom gasimo požare, umjesto da se prvo bavimo prevencijom – istaknuli su dionici fokus grupa.

Među brojnim zaključcima mladih i dionika prikupljenih u dosadašnjem istraživanju naglašena je potreba za kvalitetnijim povezivanjem svih čimbenika u lancu prevencije ranoga napuštanja školovanja – obitelj, škola, učenik, lokalna zajednica kako bi se mladima ponudilo što više motivirajućih sadržaja i aktivnosti koje im pomažu u uspješnom svladavanju obrazovnoga sustava. Tu se ubrajaju i poludnevni boravci te podrške u učenju organiziranim po svim gradskim četvrtima i u ruralnim mjestima, ali i uvođenje kontrole i sankcija za ne provođenje istoga.

Nužno je što prije formirati bazu kojom bi se učenici pratili tijekom cijeloga obrazovnoga procesa i na taj način imao bi se uvid o njihovu eventualnu odustajanju i gdje se trenutno nalaze što je do sada velika poteškoća jer se za mnoge ne zna kada su i zašto odustali, odnosno prekinuli školovanje i što se s njima u međuvremenu dogodilo po pitanju obrazovanja.

Uz financijsku podršku Hrvastke zaklade za znanost, u razdoblju od 2015. do 2019. godine provodi se i sličan, ali mnogo opsežniji istraživački projekt „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishod adolescenata u vrijeme ekonomske krize“ čija je voditeljica prof. dr. sc. Marina Ajduković, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Preliminarni nalazi, ističe prof. M. Ajduković, potvrđuju da je napuštanje škole dugotrajan proces, a ne jednokratni događaj u životima mladih ljudi te da je ono rezultat složene kombinacije individualnih, obiteljskih, školskih i socijalnih iskustava. Većina sudionika doživljava prekid školovanja kao izrazito negativno iskustvo koje je narušilo njihov osjećaj samopouzdanja i doživljaj osobne kompetentnosti, kao i ograničilo njihove prilike na tržištu rada. Među čimbenicima koji su prethodili napuštanju školovanja ističu se dugotrajno doživljavanje vršnjačkog nasilja u osnovnoj školi, nedostatak podrške i vođenja u izboru srednjoškolskog obrazovanja prilagođenog pojedinom učeniku te različiti obiteljski problemi. Iako je kod većine sudionika bio prisutan loš školski uspjeh koji se često u literaturi navodi kao razlog prekida školovanja, naši nalazi govore u smjeru toga da je i loš uspjeh rezultat dubljih problema u životima sudionika, poput izolacije, sustavnog neprepoznavanja problema učenika od obiteljske ili školske okoline, kao i nasumičnog biranja srednjoškolskog programa, bez podrške roditelja ili stručnih suradnika škola. Većina sudionika izrazila je želju za nekim oblikom nastavka obrazovanja, povezujući obrazovanje s boljim prilikama za zapošljavanje i ponovno uključivanje u društvo.

Prilog HRT Radio Osijek